Dukljani ni Hrvati, niti Srbi

TOMISLAV MARETIĆ – BALTIČKO-POLAPSKI SLAVENI: Mnogi bi čitatelj hotio znati, što Porfirogenit veli o narodnosti navedenijeh četiriju plemena. Budući da su ova plemena imala svoje državice, za to on govori o svakom plemenu napose. Koliko je god Porfirogenit inače brzoplet pisac, ali pri rečenijem plemenima čini se da je dobro razlikovao narodnost od države. On o Zahumljanima, Trebinjanima (s Konavljanima) i Neretljanima izrijekom veli, da su srpske narodnosti; o Dukljanima ne veli (valjda je zaboravio zabilježiti ili nije znao) ništa, koje su narodnosti, da li hrvatske, da li srpske.
Ali ako pomislimo, da su Dukljani najjužnije od ona 4 plemena i da su pravi Hrvati dosezali do rijeke Cetine, onda će nam biti veoma vjerojatno, da su i Dukljani bili iste narodnosti, koje i Srbi. — Ni danas nijesu razlike između pravijeh Hrvata i pravijeh Srba baš vrlo znatne, a u X vijeku bile su za cijelo neznatne, a što ih je i bilo, sve su bile, kako se čini, samo dijalektičke. Mislimo, da je u ono doba morao govor navedenijeh četiriju plemena biti bliži srpskomu nego hrvatskomu, dok je Porfirogenit ili bolje govoreći: njegov (nama neznani) pouzdanik ubrojio Zahumljane, Trebinjane i Neretljane među Srbe. (…)
Jedan je slavenski naučnjak novijega vremena (M. S. Drinov) izrekao misao, da Zahumljani i Trebinjani, Dukljani i Neretljani nijesu bili ni Hrvati ni Srbi. On dakle odbacuje Porfirogenitovo svjedočanstvo, jer on u opće ima slabo mnijenje o Porfirogenitu. Mi ne pristajemo uz Drinova, nego držimo, da su i Hrvati i Srbi kao i drugi slavenski narodi postali od njekoliko sitnijih plemena. U X vijeku već se nije ništa znalo o njegdašnjim hrvatskim i srpskim plemenima, već samo o gotovu hrvatskom i srpskom narodu, ali 4 plemena još su zadržala svoje plemenske osobine i imena i nijesu se još bila politički sjedinila ni sa Srbima ni sa Hrvatima, premda su Srbima po jeziku bliže stajali nego Hrvatima. Eto tako mi razumijevamo Porfirogenitove bilješke o rečenijem plemenima.

TOMISLAV MARETIĆ – BALTIČKO-POLAPSKI SLAVENI: Ako čitatelj pogleda kartu današnjega njemačkog carstva, opazit će, da Nijemci osim na granicama carevine žive gotovo svuda čisti i nepomiješani s inorodnijem plemenima. Ali nije svagda tako bilo. Prije kakvijeh 500 ili 600 godina življeli su Nijemci po čitavoj sjevernoj polovini današnjega im carstva pomiješani sa Slavenima, a prije 1000 ili 1100 godina nije u onijem zemljama bilo nikakvijeh Nijemaca, nego su svuda življeli Slaveni kao u svojoj pravoj domovini. Da je u tijeh Slavena bilo sreće, koliko je bilo hrabrosti, pa da su se mogli do danas održati, kako su se održali ostali slavenski narodi, ne bi danas bilo njemačke carevine, već bi se onuda protezala velika slavenska država.
Slaveni, o kojima će se govoriti u ovom poglavlju, življeli su u vrijeme svoje samostalnosti po ovijem njemačkijem zemljama: po zapadnoj Prusiji (Westpreussen), Pomoraniji (Pommern), Braniboru (Brandenburg), kraljevini Saksoniji, provinciji Saksoniji, Anhaltu, istočnoj polovini Hanovera, Meklenburg-Šverinu, Meklenburg-Strelitzu i po južno-istočnom dijelu Švezvig-Holštajna, za tijem po otocima: Fehmarnu, Riigenu, Usedomu i Wollinu. Sve su ove zemlje osvojili Nijemci kroz njekoliko vijekova što oružjem u ruci, što svojim kolonijama i nasilnom germanizacijom. Veliko je mnoštvo Slavena istina popadalo u bezbrojnijem bojevima s njihovijem zakletijem neprijateljima Nijemcima i Dancima, ali još ih se veće mnoštvo pretvorilo pomalo u prave Nijemce, koji ni najmanje više ne osjećaju njegdašnjega svoga slavenstva.
Još je bilo Slavena i po drugijem zemljama: po Turingiji i sjevernoj Bavarskoj, ali tu ih je prvo bilo malo, a drugo, tu su oni svagda bili njemački kmetovi, koji na razvitak istoričkijeh događaja nijesu imali nikakvoga utjecaja. Za to o turinškijem i o bavarskijem Slavenima, kojih je i onako mnogo brže nestalo nego Slavena po ostaloj Germaniji, ne ćemo ništa govoriti, a kad bismo i hotjeli, ne bismo gotovo ni imali što reći, jer je o njima vrlo malo vijesti u izvorima.
Dalje dokazuje Šafarik, da se jedan ogranak baltičko-polapskijeh Slavena protegnuo ća u Nizozemsku i u Britaniju. Ali ako je tu i bilo što Slavena (o čemu se može sumnjati), bilo ih je tako malo, da su brzo bez traga iščeznuli. Za to ne ćemo ni o ovijem Slavenima ništa govoriti.
Što smo malo prije rekli, po kojim su sve zemljama življeli Slaveni, o kojima nam treba govoriti u ovom poglavlju, otud izlazi, da ih ne možemo zvati polapski Slaveni, jer se pod onijem imenom mogu misliti samo oni, koji su življeli uz rijeku Labu, a bilo je Slavena, koji sa bili vrlo udaljeni od te rijeke. Njeki ih pisci zovu baltički Slaveni, ali i ovo je ime nezgodno, jer se njim u pravom smislu mogu označivati samo oni, koji su življeli na obalama baltičkoga mora. Mi držimo, da je najzgodnije ime baltičko-polapski Slaveni. Ono nama znači sve Slavene, koji su njegda življeli po zemljama današnje njemačke carevine. Mogao bi tko pitati: za što im se ne da ime, koje je bilo zajedničko svijem njihovijem plemenima? Odgovaramo, da su baltičko-polapski Slaveni življeli i izumrli, a da nijesu dotjerali do jedinstva političkoga; oni su bili uvijek rascjepkani po plemenima i tako nije moglo nastati jedno ime, koje bi im svima pripadalo.
Baltičko-polapski Slaveni mogu se zgodno razdieliti u 4 glavna plemena, i to su:
1. Ljutići ili Veleti,
2. Bodrići,
3. polapski Srbi,
4. Pomorci.
Prva su se tri plemena raspadala u sitnije odjele, a po svoj prilici i četvrto pleme, samo nama nijesu poznati njegovi ogranci. Mi ćemo sada o diobi ovijeh plemena i o njihovu razmještaju progovoriti koliko je moguće kraće, ali opet toliko, da ne preskočimo ništa, što je nužno za razumijevanje daljega našeg prijegleda.

Ovaj unos je objavljen pod Uncategorized. Zabeležite stalnu vezu.

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s