Broj pregledanih strana
- 31.277 hits
-
Poglavlja
- SLOVENI U DAVNINI
- Sve započeo Pavel Šafarik
- Dunavsko-panonska hipoteza
- Velika zasluga Hane Skalove
- Seoba Veleta prema Prevalisu
- Zapadni susjedi Poljaka
- Pitanje Etruraca i Veneta
- Bretonsko-slovenske paralele
- Živjeli s obije strane Labe
- Očigledna veza sa Gotima
- S juga na sjever ili obratno?
- Za Langobardima ka jugu
- Pantelićeva tvrdnja o Visli
- O odnosu Praslovena i Ilira
- Dati što objektivniju sliku
- Herodotove dvije vrste Skita
- Neuri vjerovali u vukodlake
- Dileme o Budinima i Neurima
- Skiti se lagano posarmatili
- Prvi pomen izvornog imena
- Ptolomej ih zvao Vendima
- Bož prvi koga istorija pamti
- Legenda o Čehu, Lehu i Rusu
- Nestor govori o Podunavlju
- Učeni car bio površan pisac
- Gospodario ko je bio jači
- Širenje pod avarskim plaštom
- Seobe trajale decenijama
- Loše etimologije grčkog cara
- Kršteni još u sedmom vijeku
- Velike dileme oko granica
- Dukljani ni Hrvati, niti Srbi
- Moračani živjeli blizu Labe
- Hroničari imali što bilježiti
- Trio s guslama među Grcima
- Obostrani upadi preko Labe
- Brandenburg mjesto Branibora
- Doba najveće Veletske moći
- Krstaški pohodi preko Labe
- Iščezavanje slovenske riječi
Blogroll
Kategorije
Meta
Arhive kategorija: Uncategorized
Za Langobardima ka jugu
U nastavku Komentara u drugom izdanju knjige “Odakle su došli preci Crnogoraca” dr Radoslav Rotković opisuje dalju polemiku sa Stjepanom Pantelićem. “U knjizi Hrvatska krstionica Pantelić razvija tezu da su Hrvati (ne starosjedioci nego oni koji su došli u drugom … Nastavite sa čitanjem
Objavljeno pod Uncategorized
1 komentar
Pantelićeva tvrdnja o Visli
“Iz imena slovenskih plemena koja su identifikovana na istočnome Balkanu vidi se da su zaista došla iz srednje Rusije, u kojoj se razvio ekavizam. Pojava različitih izgovora jata u spomenicima pismenosti i literature nije, naravno, vrijeme njihovoga nastanka. Pismenost je … Nastavite sa čitanjem
Objavljeno pod Uncategorized
Ostavite komentar
O odnosu Praslovena i Ilira
Govoreći o praslovenskim toponimima na Balkanu, dr Radoslav Rotković dalje kaže da “u Prokopija Kesarijskog, oko 550. g. nalazimo spisak Justinijanovih tvrđava. U mnogim nazivima vidi se jasan trag staroslovenskog jezika, samo što je Georgijev smatrao da su 32 moguće … Nastavite sa čitanjem
Objavljeno pod Uncategorized
1 komentar
Dati što objektivniju sliku
Iz obimnog djela Tomislava Maretića “Slaveni u davnini” izdvojili smo djelove o praslovenskom dobu, zatim o nekim južnoslovenskim, kao i o baltičko-polapskim Slovenima, u kojima ćemo se uvjeriti da je ovaj hrvatski slavista bio rijedak poznavalac antičkih i srednjovjekovnih izvora. … Nastavite sa čitanjem
Objavljeno pod Uncategorized
Ostavite komentar
Herodotove dvije vrste Skita
Nitko ne treba da misli, da ćemo u ovoj knjižici sve razložiti, štogod se zna o praslavenskom narodu i o pojedinijem slavenskijem ograncima, jer bi za taj posao trebala mnogo veća knjiga, od koje bi imali korist samo oni, koji … Nastavite sa čitanjem
Objavljeno pod Uncategorized
Ostavite komentar
Neuri vjerovali u vukodlake
Za Skite je mislio i dokazivao češki naučnjak Šafarik, da su bili narod mongolske krvi. Kada čovjek čita Šafafikove dokaze koji su osnovani na vijestima starijeh pisaca o zvijerskom gotovo životu i gnjusnijem običajima skitskoga naroda, spreman je posve pristati … Nastavite sa čitanjem
Objavljeno pod Uncategorized
Ostavite komentar
Dileme o Budinima i Neurima
U ruskoj Poljskoj u guberniji Plockoj nalazi se varošica Nur i blizu te varošice izlijeva se rječica Nurec u sjeverni Bug. Ova imena Nur i Nurec drži Šafarik za sigurne dokaze, da je njegda tamo za cijelo živio narod, što … Nastavite sa čitanjem
Objavljeno pod Uncategorized
Ostavite komentar
Skiti se lagano posarmatili
Među lužičkijem i među južnoslavenskijem Srbima tolika je razlika, kolika samo može biti među dva slavenska ogranka, oni se govorom tako razlikuju, da bi se mogli samo s velikom mukom i to posve malo razumjeti. Tako je moglo biti već … Nastavite sa čitanjem
Objavljeno pod Uncategorized
Ostavite komentar
Prvi pomen izvornog imena
Slaveni sami sebe nigda i nigdje nijesu zvali Vendi (Vindi), ali treba znati, da su ih njegda tijem imenom zvali Nijemci, a gdješto ih još i danas tako zovu, i to Slovence po Kranjskoj, Koruškoj i Štajerskoj, za tijem lužičke … Nastavite sa čitanjem
Objavljeno pod Uncategorized
Ostavite komentar